Osnove uzgoja bonsaia

Prije samoga početka svako ko se želi baviti ovom umjetnošću mora biti svijestan da je bonsai živo drvo  koje ima svoje potrebe kao i sva živa bića i da bi ono napredovalo punom snagom i pokazalo nam svu svoju ljepotu moramo se pravilno za njega brinuti i dati mu sve što treba . Odgovarajuću posudu , dobar supstrat u koji ćemo ga posaditi , redovito zalijevanje , prihranjivanje , svijetlost .

POSUDA

Posuda ima raznih od trening posuda izrađenih od daski pa do dizajnerskih posuda u koje se drvo sadi kada je formirano ili se priprema za izložbe.


SUPSTRAT

U početku se koriste razne miješavine supstrata ovisno o tome što je kome dostupno  ( floreopor , pomice , treset , humus , tenesit ... ) . Ja preferiram upotrebu miješavine pomice 40 % - floreopor 50% - treset 5 % i humus 5%. Želimo postići da nam je supstrat dobro prozračan i da zadrži u sebi potrebnu količinu vlage i hrane , kako bi korijen našega drveta , i u krajnjoj liniji cijelo drvo dobro napredovalo i samim time bilo otpornije na određene poteškoće koje se mogu pojaviti ( drvo koje dobro narpeduje  ima više snage i otporno je na razne i poteškoće i zahvate koji se izvode na njemu ( presađivanje , orezivanje , savijanje grana - ožicavanje ..., razni štetnici , gljivična oboljenja ).

ZALIJEVANJE

Zalijevati možemo ručno i automatski - sistemom za navodnjavanje ( zavisi koliko primjeraka bonsaia imate ).
Količina i učestalost zalijevanja  ovisi o godišnjem dobu , temperaturama , vremenskim prilikama . Npr. Proljeće od kretanja pupova pa do pojave visokih temperatura jednom dnevno . Ljeti pri višim i visokim temperaturama nekoliko puta dnevno ( potrebno je provjeriti prstima vlagu supstrata ). U jesen smanujemo zalijevanje opet prema potrebi uz kontrolu vlage supstrata. Zimi zalijevamo ovisno o mjestu na kojem nam se nalaze bonsai. Ako su u zaštićenom prostoru moramo redovito kontrolirati vlagu da ne bi došlo do potpunog isušivanja supstrata . A vani opet ovisno o količini vlage ( redovita provjera vlage supstrata ) . Zalijevanje također ovisi i o stadiju razvoja u kojem se naše drvo ( bonsai ) nalazi . Nije isto zalijevati drvo koje smo tek izvadili iz zemlje i zasadili ga u posudu , drvo koje je u intenzivnom procesu razvoja i drvo koje je već poprimilo svoj recimo planirani oblik . Da bismo naučili kako , koliko i kada zaliti svoje bonsai drvo moramo dobro promatrati njegov razvoj i napredak . Ja to volim reći da drvo mora napredovati Kao što napreduje u prirodi ( i korijen , i grane , i list i cvijet ). Jedan stari bonsaista je rekao da bi čovijek trebao minimalno 100 godina proučavanja zalijevanja bonsaia i tek tada bi shvatio kako potpuno ispravno zalijevati bonsai. U principu iskustvo i uzgoj raznih vrsta drveća , te promatranje kako koji napreduje s vremenom donosi znanje i u konačnici uspijeh.

PRIHRANJIVANJE

Kao i sva živa bića i drveće treba hranu. Uzima je onoliko koliko mu je dostupno . Vi ste ti koji dozirate količinu. Zato treba biti oprezan . Previše hrane - drvo umire . Premalo hrane - drvo sporo ili nikako ne napreduje.  Ima više načina prihranjivanja ovisno o stadiju razvoja u kojem se nalazi vaše drvo i o samoj vrsti drveća . Drukčije se prihranjuje bijelogorica , a drukčije crnogorica .Ja preferiram malo hrane ali redovito.
Elemente dijelimo na makro elemente : N,P,K
                                  i mikro elemente : B, Fe,Ca,...
Osnovni elementi koje svako drvo treba su N dušik , P fosfor , K kalij.
Dušik je potreban za razvoj lista i novih grančica .
Fosfor je potreban za razvoj korijena.
Kalij je potreban za razvoj cvijeta i ploda.

Osim osnovnih elemenata ( makro elementi )drvo treba i popratne elemente ( mikro elementi ).
Oni se većinom nalaze u tragovima u sredstvima za prihranjivanje.

Možemo prihranjivati sa organskim ( preporučam ) i mineralnim gnojivima. Ona mogu biti u krutom ( npr. peletirano gnojivo Plantela - organik - od pilećeg izmeta )  i tekućem stanju , na tržištu imamo široki spektar ponuda . Bitno je da tražimo gnojiva koja imaju što uravnoteženiji odnos u količini osnovnih elemenata ( npr NPK 15-15-15 ili slično).Tako se postiže uravoteženi napredak svih dijelova drveta .

Prihranjujemo također i preko korijena zalijevanjem i folijarno prskanjem po lišću rveta ( iglice kod crnogorice ). Moramo stoga i razlikovati gnojiva za prihranu preko korijena i za folijarnu prihranu.

Vrlo nam je bitno kada prihranjujemo drvo. Sa prihranom počinjemo Kada se pupovi počnu otvarati ( mi bonsaisti to kažemo kada pupovi krenu ) , i traje sve do jeseni kada se drvo priprema za mirovanje ( u jesen prihranjujemo sa gnojivom bez ili sa malim udijelom dušika N jer drvo otpušta listove , a većim udijelom fosfora . za korijen jer drvo tada hranu sprema u korijen koju će koristiti za početak vegetacije na proljeće ).Crnogorično drveće gnojimo i zimi ali jako rijetko cca 2-3 puta godišnje ako nam to dopušta stanje supstrata jer supstrat zimi može biti i smrznut.


SVIJETLOST

Svijetlost ( sunce ) nam je također vrlo bitna zbog vršenja fotosinteze . Za to moramo biti oprezni gdje će mo smijestiti svoj bonsai . Drvo mora imati dovoljno svijetlosti ali ga moramo zaštititi ljeti od previsokih temperatura . Da ga sunce ne sprži i da se korijen ne skuha. Od poč. proljeća do pojave jakog sunca možemo ih držati na direktnom suncu , a kad krenu visoke temperature i jako sunce skloniti ih tako da imaju sunca do cca11 sati prije podne i kasnije opet iza 5 . Ako to nije moguće poželjno je drveće zaštititi zasijenjivanjem ( mrežica za zasijenjivanje , može se kupiti u gotovo svakoj poljoapoteci ). Zimi je dobro drveće zaštititi od jako niskih temperatura koje traju jako dugo i posebno od hladnog zimskog vijetra koji je u principu opasniji za drvo . Neki od nas prskaju drveće vodom da se smrzne kako bi ga zaštitili od prevelike hladnoće i vijetra ali bolje je skloniti ga u negrijane prostorije ( bijelogorica ne treba svijetlo , crnogorica treba svijetlo zimi ).